Svake nas godine jesen počasti eksplozijom boja lišća. Zašto baš ujesen lišće mijenja boju? Otkud crvena, žuta i narančasta? Da bismo odgovorili na ta pitanja, moramo razumjeti što je list i koja je njegova uloga.
Za razliku od životinja i čovjeka, biljke same sebi stvaraju hranu. List je prirodna „tvornica hrane”. Biljke crpe vodu korijenjem iz tla, a iz zraka uzimaju plin ugljikov dioksid. Uz pomoć Sunčeve svjetlosti voda i ugljikov dioksid u zelenim dijelovima biljke pretvaraju se u ugljikohidrate − škrob i celulozu. Oni biljkama služe kao hrana, ali i kao gradivni element.
Proces stvaranja ugljikohidrata u biljkama zove se fotosinteza. Tijekom fotosinteze nastaje i plin kisik koji biljke otpuštaju u atmosferu. Ključni je faktor tog složenog fotokemijskog procesa klorofil ili zeleni biljni pigment koji listovima, ali i mnogim drugim dijelovima biljaka daje zelenu boju. Klorofil apsorbira energiju Sunčeve svjetlosti potrebnu za stvaranje ugljikohidrata. Uz taj pigment lišće sadržava i biljne pigmente drugih boja, ali ih mi ne vidimo jer su tijekom proljeća i ljeta maskirani velikom količinom klorofila.
Kako se ljeto bliži kraju, dani postaju sve kraći. Sunčanih dana je sve manje i biljke više nemaju dovoljno svjetlosti za proces fotosinteze. Temperature opadaju, a i vode ima sve manje. Klorofil u lišću se raspada i ono ubrzo postane žuto, smeđe ili crveno. Ostali biljni pigmenti nam napokon postaju vidljivi, a pojedine varijacije boja ovise o smjesi preostalog klorofila s drugim biljnim pigmentima.
Neko drveće svoje boje kemijskim reakcijama stvara tek ujesen. Primjerice, u javorovom lišću šećer glukoza ostaje zarobljen poslije prestanka stvaranja hrane. Svjetlost i hladnije jesenske noći mijenjaju glukozu u lišću, a krajnji je rezultat pojava crvene boje. Smeđa boja hrastove jesenske krošnje potječe pak od otpadnih tvari zaostalih u lišću.
Koiko će dugo ujesen trajati promjene boja lišća, ovisi o temperaturi zraka i tla, količini Sunčeve svjetlosti te količini vode. Vatromet jesenskih boja prestaje odbacivanjem lišća s krošnji, iako neke vrste drveća suho lišće zadržavaju sve do proljeća.
Piše: Goran BUKAN